Saturday, February 22, 2014

MOMČILO GRUBAČ: Otvaranje dosijea rasvetljava zločine iz prošlosti

To je pretpostavka za ozdravljenje društva
Izvanredno je bitno otvoriti dosijea. To je jedan od načina kolektivnog i pojedinačnog suočavanja sa prošlošću i nepočinstvima koja su za vreme totalitarne vlasti vršena, a to je pretpostavka za ozdravljenje društva i uslov za izgradnju demokratske pravne države. Osim toga, to je mera bez koje nema reforme policijskih službi, niti demokratske civilne kontrole nad radom policije, kaže Momčilo Grubač, profesor krivično-procesnog prava.
Da li bi otvaranjem dosijea pojedini zločini iz prošlosti bili rasvetljeni?
- Uvid u tajne policijske dosijee neophodan je da bi se rasvetlili zločini učinjeni za vreme totalitarne vlasti i ustanovila odgovornost pojedinaca za njihovo vršenje, budući da se krivičnim postupcima to iz mnogobrojnih i raznovrsnih razloga ne može postići. Na taj način žrtve nekažnjenih zločina iz prošlosti konačno bi stekle neku vrstu moralnog obeštećenja i rehabilitaciju. Zbog svega toga otvaranje policijskih dosijea ima ogroman značaj i za afirmaciju, ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava.
Kakve su zakonske mogućnosti u vezi s tim problemom?
- Neophodno je doneti zakon o tome u Narodnoj skupštini. Bez zakona tome se ne može pristupiti, jer po važećim pravnim propisima taj je policijski materijal tajan i zakon je potreban da bi se on učinio javnim. Pokazalo se da uredba vlade ili ministra policije nije dovoljna da bi se to postiglo.
Stiče se utisak da je ipak politička volja presudna da bi se načinio ovakav korak? U skupštinskoj proceduri postoji pravni akt, odnosno predlog Zakona koji je SPO podnosio 2004. i 2010. godine, ali on nikada nije usvojen.
- Naravno da je politička volja presudna. Te volje kod nas nije bilo iako je posle 5. oktobra 2000. godine nju trebalo očekivati. Nema je ni danas, i to se jasno vidi po upornom ignorisanju inicijativa i predloga koji su podnošeni Narodnoj skupštini kako bi se takav zakon doneo. Skoro sve druge zemlje takozvanog realnog socijalizma su posle sloma komunističke ideologije takve zakone donele i izvršile lustraciju. Kod nas je Zakon o lustraciji bio donet, ali nije bio primenjen ni u jednom slučaju. Posle izvesnog vremena stavljen je van snage.
Da li se i na koji način problem otvaranja dosijea može dovesti u korelaciju sa sprovođenjem Zakona o restituciji i rehabilitaciji?
- Mislim da može. Restituciju i rehabilitaciju mogu dobiti i oni koji to nisu zaslužili, jer snose neutvrđenu odgovornost za svoja ponašanja iz prošlosti. Dobar broj naših aktuelnih političara koji su danas na vlasti (i u opoziciji) ne bi nikakvoj vlasti mogli ni priviriti da su otvoreni tajni policijski dosijei i izvršena lustracija. Sa tim ljudima na vlasti, danas su i otvaranje dosijea i lustracija postali apsolutno nemogući.
Opasnosti otvaranja
Koje su opasnosti otvaranja dosijea s obzirom na to da postoje tvrdnje da su pojedini političari bili saradnici tajnih službi i da li je to osetljiv proces u smisli mogućnosti kršenja ljudskih prava?
- U postupku otvaranja tajnih dosijea bilo bi pojedinačnih incidenata. Stradala bi prava pojedinaca u nekim slučajevima, jer u tim policijskim materijalima, osim istine, ima i mnogo laži. Neki čestiti i nevini ljudi bi bili izloženi podozrenju i javnoj sramoti, iako je nisu zaslužili. Međutim, to bi bili ekscesi, pojedinačni slučajevi u kojima bi se posebnim merama greška mogla ispraviti i koji zbog toga ne bi mogli da kompromituju sve ono korisno što bi se otvaranjem tajnih dosijea dobilo.

No comments:

Post a Comment